To što je u naselju Zaplanik u općini Ravno po popisu stanovništva iz 1991. godine živjelo samo troje stanovnika srpske nacionalnosti, nije spriječilo nadležne da u 2010. izdvoje 10 tisuća KM za obnovu pravoslavne crkve. Čak ni to što je Saborna crkva u Sarajevu odavno u odličnom stanju nije Komisiji bio znak da sredstva preusmjeri u, primjerice, izbjegličko naselje. Dapače, za obnovu ove obnovljene crkve ove godine izdvojeno je čak 100 tisuća KM. Tek pet tisuća manje, “samo” 95 tisuća KM, izdvojeno je za obnovu Saborne crkve u Čapljini. Popis ne završava tu, negdje 10, na drugom mjestu 20, 30 ili 50 tisuća, lista je podugačka: crkva u Vukosavlju – 40 tisuća ili crkvu u Poplatu, 30 tisuća za parohijski dom u Bihaću, 20 tisuća za crkvu na Bradini, za one u Blagaju i na Palama po 40 tisuća, u dobojskim Rudancima 20, parohijski dom u Nišićima 40... Od skoro pet i po milijuna namijenjenih za održivi povratak za Srbe u Federaciji BiH čak 805 tisuća KM izdvojeno je za obnovu crkava i parohijskih objekata.

U usporedbi sa svojim susjedima Hrvatima Srbi su malo potrošili. Od dva milijuna i 300 tisuća KM za povratak Hrvata u 2010. u Federaciji, za obnovu vjerskih objekata, župnih ureda i drugih sličnih ustanova potrošeno je više od milijun i šesto tisuća KM. Samo 780 tisuća otišlo je na izgradnju putova, kulturnih ustanova i obnova škola. Primjera radi, za obnovu Gospinog svetišta u Kondžilu u Tesliću izdvojeno je 50 tisuća KM, obnovu Župne univerzalne dvorane u Župi sv. Ilije proroka u Brodu 40 tisuća. Za sve ove radove uspijeva se uštedjeti na drugoj strani. Obnova cijele seoske škole u okolini Tomislavgrad koštala je koliko i “završni podopolagački radovi na sustavu grijanja u rimokatoličkoj crkvi svetog Juraja Mučenika” u Derventi – 20 tisuća. Za dvostruko više novca uspješno je saniran Župni ured u Zavidovićima – 40 tisuća KM. Kako su se raspoređivala sredstva između duhovnih i svjetovnih potreba, zorno svjedoči i primjer Šamca. Za obnovu crkve u Srednjoj Slatini dano je 20 tisuća, ali je za rekonstrukciju doma kulture s čitaonicom dano dvostruko manje – 10 tisuća KM. Čak se i za sredstva koja nisu dana u svrhu dogradnje, obnove i izgradnje vjerskih objekata ne može reći da su poslužila za potpuno svjetovne svrhe. Dio obnovljenih putova vodi prema crkvi, župnom uredu, groblju ili samostanu: Od Križ Brda do mjesnog groblja, a u ovih 780 tisuća ulaze i rekonstrukcije i obnove kuće časnih sestara, izgradnje grobljanskih kapela, put ka pastoralnom centru i sl.