 |
||
|
U isčekivanju
legalne smrti
Irina Studenkova U Zagrebu je prije nekoliko dana završila dvodnevna međunarodna radionica o međunarodnom kriminalu u javnom zdravstvu s posebnim naglaskom na krijumčarenje krivotvorenih lijekova. Upozoreno je da je taj problem posljednjih godina sve prisutniji i u zemljama regije i da mnogi kriminalci ostvaruju ekstraprofit, osobito na krivotvorenim tabletama za potenciju, čije uzimanje može imati i tragične posljedice. U raspravi je naglašeno kako države Zapadnog Balkana nisu više samo tranzitni putovi za krijumčarenje krivotvorenih lijekova. U nekima djeluju i lokalni laboratoriji, a na skupu se čulo kako 'jači proizvođači' surađuju s lokalnom policijom i političarima. Na crnom su tržištu najtraženije tablete za potenciju, viagra, cialis, jer su više no dvostruko jeftinije nego u ljekarnama. Ima li se na umu činjenica da odnos između cijene proizvodnje i maloprodajne cijene u farmaceutskoj industriji kreću i do 1:25, te da je cijena dodatno opterećena velikim porezima, financiranjem istraživanja, plaćanjima brojnih licenci i ispitivanja, dobit koju ostvaruju krivotvoritelji je ogromna. Mogućnost ostvarivanja enormnih profita uz relativno neznatan rizik rezultirali su činjenicom da je značajan broj „kontroverznih biznismena“ iz regije nahrupio na alternativno farmaceutsko tržište. Naime, lijekovi su na lokalnom tržištu iznimno skupi, lokalne vlasti su ih mjerama štednje učinili dostupnima samo najbogatijim građanima, pa su crnom tržištu automatski otvorene neslućene mogućnosti. Legalni proizvođači lijekova zasad nastoje zadržati tržište marketinškim akcijama u kojima najčešće plasiraju informacije kako su nelicencirani lijekovi neispravni, opasni i nedjelotvorni, što je malo vjerojatno ukoliko se zna da se sirovine za lijekove nabavljaju od istih dobavljača, da je sastav lijeka poznat te da u proizvodnji uglavnom sudjeluju upravo uposlenici velikih farmaceutskih tvrtki koji radom „u fušu“ podebljavaju svoj kućni budžet. Uz to, restriktivne zdravstvene politike u zemljama regije učinile su najskuplje lijekove nedostupnima osiromašenim bolesnicima koji su, da bi se ipak pokušali liječiti, spremni i na rizik kupovanja znatno jeftinijih nelicenciranih lijekova. Inače, krivotvorenje lijekova je na Zapadnom Balkanu relativno novi pojavni oblik kriminaliteta s kojim se regija počela susretati 2008. godine. Budući da ova vrsta kriminaliteta ima sva obilježja međunarodnog kriminaliteta nužna je međudržavna suradnja s drugim državama, što dodatno stimulira farmaceutska industrija preko niza lobističkih grupa, pružajući financijsku pomoć međudržavnoj suradnji u ovoj djelatnosti. Na zagrebačkoj konferenciji osobito je zapažen istup direktorica njemačke tvrtke Zaklis, Suzana Winbeer koja je posebno specijalizirala za Pfizer lijekove, koja je u razgovoru s novinarima rekla : „Koliko mi imamo saznanja, za sada, na području Hrvatske nije nađeno da se proizvodnji. Znači, mi smo tranzitna zemlja na kojoj dio robe ostaje i na tržištu, a dolazi, najčešće s područja bivših jugoslavenskih republika – Makedonije, Srbije, BiH. Jedan od najčešćih lijekova na crnom tržištu je viagra, ona je jako tražena roba. Ona je u ljekarnama skupa, a krivotvorina je upola jeftinija, ali nema djelovanja, ima samo kontradjelovanje, znači štetna je za zdravlje. Mislim da ljudi još nisu dovoljno svjesni opasnosti od krivotvorenih lijekova, jer dosta ljudi kupuje takove lijekove. Najčešće se to kupuje putem interneta, putem oglasa, gdje su direktno osobe koje to preprodaju, njihovi brojevi telefona, vi ih kontaktirate, oni vam to donesu, vi to platite, kupite, sve je to nelegalno. Kupite i dobijete srčani udar i –umrete“ . Na upit novinara da navede ijedan smrtni slučaj koji se u posljednjih tri godine dogodio na opisani način, direktorica njemačke tvrtke Zaklis je odbila odgovoriti. Predstavnik farmaceutske korporacije Pfizer je na međunarodnoj radionici govorio o lokalnim 'laboratorijima', ali također nije želio precizno imenovati ni zemlju ni područje tih lokalnih proizvođača. Naglasio je samo da u Bosni i Hercegovini postoji velika mreža za transportiranje lažnih lijekova po bivšoj Jugoslaviji i to autobusnim rutama, a što se uvoza tiče, dio tih lijekova , prema njegovim riječima, stiže u Makedoniju iz Bugarske i Grčke, na Kosovu se pakira i šalje dalje.Direktorica predstavništva EU u Skopju Magdalena Šarlomanov je izjavila kako su se s tim problemom ozbiljnije počeli baviti tek posljednjih godinu ili dvije te da za sada rade uglavnom na zakonskoj regulativi. U međuvremenu su zdravstvene politike država Zapadnog Balkana učinile da se broj stanovnika kojima su najskuplji lijekovi nedostupni dodatno poveća. Budući da svi oni ne mogu kupovati lijekove čija je cijena ponekad veća od njihovih višemjesečnih prihoda, oni bi valjda, po mišljenju farmaceutske industrije i njenih lobija, trebali spokojno čekati smrt. |
|