Kriza mijenja ljude

Jagoda Radojčić

Iako su slovenske bruto realne plaće porasle na mjesečnoj razini oko 0,9 posto, što predstavlja dodatni rizik za konkurentnost slovenskog gospodarstva u eurozoni, običan čovjek se i dalje ponaša „krizno“, a djelovanje straha i dalje bitno određuje tržišno ponašanje Slovenaca. Bez obzira na umjeren rast BDP-a koji je nedavno potvrdila i Evropska banka za obnovu i razvoj, te porast izvoza i ekonomskih sloboda (Slovenija je osvojila 87,5 od mogućih 100 bodova u slobodi trgovanja), prosječan građanin se pribojava za svoj opstanak, a na to ga dodatno upozorava i najveći broj nezaposlenih u novijoj povijesti zemlje, oko 100 hiljada (ukupna stopa nezaposlenosti iznosi 10,6 posto - 10 posto kod muškaraca te 11,4 posto kod žena) te najavljene promjene u radnom zakonodavstvu i mirovinska reforma koje će poljuljati dotadašnju relativno stabilnu socijalnu sigurnost.

Kao i u većini zemalja svijeta, i u Sloveniji su kriza i pad kupovne moći donijele veći oprez prilikom kupovanja te pesimističnija očekivanja. Nedavno objavljeni rezultati istraživanja kupovnih navika što ih već nekoliko godina provodi GfK Slovenija - Shopping Monitor, pokazalo je niz znakovitih promjena u sektoru maloprodaje. Najčešći kanali opskrbe stanovništva su supermarketi koje koristi oko 50 posto građana, hipermarketi u njima kupuje oko 20 posto potrošača te manje samoposluge u kojima kupuje oko 18 posto, dok su na dnu ljestvice diskonti s oko 13 posto kupaca. U periodu krize, tokom posljednjih dvije godine, kupovina u supermarketima je porasla s 42 na 49 posto, dok su kupovine u hipermarketima pale s 29 posto na nešto ispod 20 posto. Kupovine u manjim samoposlugama su također malo smanjene, ali došlo je do značajnog porasta kupnji u diskontima (Hofer, Lidl, Eurospin, Hura) i to od 3,5 posto u 2007. godini na gotovo 13 posto kupaca u 2009. godini.

Promjene u ponašanju slovenskih kupaca vidljive su i kroz učestalost odlaska u kupovinu. Nabavke se realiziraju rjeđe, jer to, s jedne strane znači osvješćivanje procesa kupovine i svođenja na najneophodnije artikle, dok s druge strane, znači i rjeđe trošenje goriva za vozila kojima idu u kupnju. Odlazak u svakodnevnu kupnju smanjio se od oko 17 posto u 2007. na oko 8 posto u 2009, a značajno je pao i postotak onih koji u kupnju odlaze 4 do 5 puta tjedno (2008. bilo ih je 27 posto, a 2009. 18 posto). Uz to, porastao je postotak kupaca koji se opskrbljuju 2 do 3 puta tjedno (2008. bilo ih je 36 posto, a 2009. 44 posto) ili samo jednom tjedno (2007. 15 posto, 2008. 20 posto te 2009. 25 posto). Na taj način potrošači smatraju da imaju optimalnu kontrolu odluka o kupnji i ukupno potroše manje. Više od 65 posto potrošača pomnije prati razinu cijena, a oko 60 posto njih specijalne promocijske akcije.

Istraživanja tržišnog ponašanja slovenskih građana pokazuje kako 79 posto ispitanika štedi na energiji, struji, vodi, na onome što mogu kontrolirati. Na mobitelima štedi već 72 posto vlasnika, na odjeći i obući 59 posto, a 57 posto pazi da što manje potroši na vožnju automobilom. Za putovanja će manje izdvajati 48 posto onih koji putuju, a za kozmetiku će manje trošiti 45 posto. Na hrani i piću koju troše kod kuće štedi 32 posto, a na dječjim potrepštinama spremno je štedjeti samo 27 posto. Djeca su posljednje na čemu slovenski potrošač štedi i njima se i dalje nastoji što više pružiti, iako je to roditeljima sve teže.

Kako je pokazalo navedeno istraživanje, tek oko 11 posto kućanstava ima nešto bolju financijsku situaciju nego prije godinu dana, dok 23 posto kućanstava smatra da su ostali na istom. Za više od polovice kućanstava (52 posto) njihovo sadašnje financijsko stanje je lošije nego prije godinu dana. U slijedećih godinu dana oko 14 posto kućanstava se nada da će im financijska situacija biti barem malo bolja. Oko 35 posto kućanstava procjenjuje da će im financijska situacija ostati približno ista, ali i dalje više od trećine ocjenjuje da će im biti lošije. Ukupan broj kućanstava koja mogu barem nešto štedjeti kreće se u Sloveniji na oko 48 posto. Oko četvrtine kućanstava očekuje da će do kraja godine morati izdvajati više novca za kupnju trajnih dobara. Kako oko 4/5 građana očekuje da će kod kriza trajati još najmanje godinu dana to je razumljivo da će većina kućanstava (68 posto) trošiti na trajna dobra isto kao sada ili čak manje.