Deklaracija evropskih seljačkih pokreta


Pripadnici različitih evropskih seljačkih pokreta i organizacija susreli su se 16-21. kolovoza u Kremsu, u Austriji, kako bi usvojili zajedničku politiku borbe za pravedniji prehrambeni sustav. Na skupu je prisustvovalo više od 400 ljudi iz 34 evropske zemlje, usvojena je slijedeća zajednička deklaracija:

Stanovnici Evrope doživljavaju mjere strukturnog prilagođavanja koje su do sada bile nametane stanovnicima drugih regija, osobito stanovnicima globalnog Juga; sa jedinim ciljem očuvanja kapitalizma i onih koji imaju koristi od njega (privatne banke, investicijske grupe i transnacionalne korporacije). Po svemu sudeći, ove anti-socijalne mjere postat će u bliskoj budućnosti ozbiljnije i ekstenzivnije. Početne opće mobilizacije za odbacivanje ekonomskih i vladajućih sustava koji su nas dovde doveli, počele su, i mi pružamo – kreativno i energično – odgovor evropskih socijalnih pokreta radi suprotstavljanja modelu globalne poljoprivrede koji je pravilan odraz kapitalističkog sustava koji ga je stvorio.

Prehrambeni sustavi su svedeni na model industrijalizirane poljoprivrede koju kontrolira nekolicina transnacionalnih korporacija, uz malu grupu krupnih preprodavatelja. Ovaj je model dizajniran radi generiranja profita, i stoga ne uspijeva ispuniti svoje obaveze. Umjesto da bude posvećen proizvodnji hrane koja je zdrava, pristupačna i korisna, on se sve više usmjerava na proizvodnju sirovog materijala kao što su agrogoriva, stočna hrana ili roba proizvedena na plantažama. S jedne strane, nanio je ogroman gubitak poljoprivrednim gazdinstvima i ljudima koji su od njih živjeli, dok, s druge strane, promovira dijetu koja je štetna i koja sadrži nedovoljno voća, povrća i žitarica.

Ovaj industrijski model proizvodnje zavisi od ograničenih fosilnih goriva i kemijskih imputa; ne priznaje ograničenost prirodnih bogatstava poput zemlje ili vode; odgovoran je za drastičan gubitak raznovrsnosti i plodnosti zemljišta; doprinosi klimatskim promjenama; prisiljava tisuće ljudi na bavljenje poslovima u kojima im se ne priznaju osnovna prava; i dovodi do pogoršanja radnih uvjeta za poljoprivrednike i radnike, osobito migrante. Udaljava nas od održivog i poštenog odnosa prema prirodi. Eksploatiranje i tretiranje zemlje na ovaj način je fundamentalni uzrok ruralnog siromaštva i gladi za više od milijardu ljudi na svijetu (kao sada na Rogu Afrike). Osim toga, izaziva prisilnu migraciju, dok stvara višak industrijske hrane, koji završava kao otpad u supermarketima uništavajući lokalnu proizvodnju.

Ova situacija je rezultat prehrambene, financijske, trgovinske i energetske politike, koju naše vlade, Evropska Unija (osobito kroz njenu Zajedničku poljoprivrednu politiku), multilateralne i financijske institucije kao i transnacionalne korporacije nameću. Primjeri uključuju politiku deregulacije i liberalizacije poljoprivrednih tržišta i špekulacije s hranom.

Promjena smjera ovog disfunkcionalnog prehrambenog sustava će biti moguće samo kroz potpuno preorijentiranje hrane i poljoprivredne politike i praksi. Od velikog je značaja da se prehrambeni sustav redizajnira na principima suverenosti hrane, osobito u Evropi, i da se to uradi odmah.

Zbog toga se više od 400 ljudi iz 34 evropske zemlje, od Atlantika do Urala i Kavkaza, od Arktika do Mediterana, uz internacionalne predstavnike iz različitih socijalnih pokreta i organizacija, susrelo 16-21. kolovoza u Kremsu, u Austriji, kako bi napravili korak dalje u razvoju evropskog pokreta za suverenost hrane. Mi gradimo na temelju Deklaracije Nyeleni 2007: foruma za suverenost hrane, koji je reafirmirao međunarodni okvir za suverenost hrane – pravo ljudi na demokratsko definiranje vlastitog prehrambenog i poljoprivrednog sustava bez nanošenja štete drugim ljudima ili okruženju.

Brojna iskustva i prakse već postoje ovdje i sada, na lokalnom, regionalnom i evropskom nivou, koji su utemeljeni na suverenosti hrane i koji demonstriraju kako ona može biti realizirana.

Mi smo ljudi koji dijele vrijednosti utemeljene na ljudskim pravima. Mi želimo slobodno kretanje ljudi, a ne slobodnu cirkulaciju kapitala i robe koji doprinose destrukciji životne sredine i time mnoge ljude prisiljavaju na migraciju. Naš cilj je kooperacija i solidarnost nasuprot nadmetanju. Mi se posvećujemo ponovnom uspostavljanju demokracije: svi ljudi bi trebali biti uključeni u sva pitanja od javnog interesa i u stvaranje javne politike, zajedno odlučujući kako organizirati naš prehrambeni sustav. Ovo zahtjeva stvaranje demokratskog sustava i procesa, oslobođenih nasilja, korporativnog utjecaja, i temeljenog na jednakim pravima, rodnoj ravnopravnosti, koji će također voditi i ka ukidanju patrijarhata.

Mnogi od nas su mladi ljudi koji predstavljaju budućnost našeg društva i naših borbi. Osigurat ćemo da naša energija i kreativnost ojačaju naš pokret. Da bi to uradili moramo biti uključeni u opskrbu hranom i integrirani u sve strukture i odluke.

Uvjereni smo da je suverenost hrane ne samo korak naprijed prema promjeni našeg prehrambenog i poljoprivrednog sustava, već također i prvi korak prema širim promjenama u našem društvu. Zbog toga, posvećujemo se borbi za:

Promjenu načina na koji se hrana proizvodi i konzumira
Težimo elastičnom prehrambenom proizvodnom sustavu koji omogućava zdravu i sigurnu hranu za sve ljude u Evropi, dok istovremeno čuvamo biodiverzitet, prirodne resurse i životinje. Ovo zahtjeva ekološke modele proizvodnje i ribarenje kao i mnoštvo malih proizvođača, vrtlara i ribara koji proizvode lokalnu hranu kao osnovu prehrambenog sustava. U ovim sustavima borimo se protiv uporabe GMO i njegujemo i obnavljamo široku raznovrsnost ne-GMO sjemena i stočnih vrsta. Promoviramo održive i raznovrsne prehrambene kulture, posebno konzumaciju visoko kvalitetne lokalne i sezonske hrane, uz što manju preradu hrane. Ovo podrazumijeva manju konzumaciju mesa i životinjskih proizvoda, koji bi se trebali proizvoditi samo lokalno koristeći lokalnu ne-GM stočnu hranu. Angažiramo se u obnavljanju i promoviranju prerade hrane kroz obrazovanje i dijeljenje vještina.

Promjenu načina na koji se distribuira hrana
Težimo decentralizaciji lanca ishrane, promovirajući raznovrsna tržišta utemeljena na solidarnosti i fer cijeni, i kratkim lancima opskrbe i intenziviranim odnosima između proizvođača i potrošača u lokalnim prehrambenim mrežama kako bi se suprotstavili ekspanziji i moći supermarketa. Želimo omogućiti ljudima da razviju svoje vlastite sustave distribucije hrane i omoguće farmerima proizvodnju i preradu hranu za svoje zajednice. Ovo zahtijeva podržavajuća pravila za sigurnost hrane i lokalnu prehrambenu infrastrukturu za male poljoprivrednike. Također radimo na tome da hrana koju proizvodimo dođe do svih ljudi u društvu, uključujući i ljude s malim ili nikakvim prihodima.

Vrednovanje i poboljšanje radnih i društvenih uvjeta u prehrambenim i poljoprivrednim sustavima
Borimo se protiv eksploatacije i degradacije radnih i socijalnih uvjeta; i za prava svih žena i muškaraca koji proizvode hranu, kao i za prava sezonskih i migrantskih radnika, radnika u prerađivačkim, distributivnim i maloprodajnim sektorima. Težimo javnoj politici koja poštuje socijalna prava, postavlja visoke standard i javno financiranje uvjetuje njihovom implementacijom. Društvo mora više vrednovati prehrambene proizvođače i radnike u našem društvu. Za nas to podrazumijeva i pristojne životne prihode. Težimo stvaranju širokih saveza među svim ljudima koji rade u prehrambenom sustavu.

Povrat prava na zajednička bogatstva
Protivimo se i borimo protiv komodifikacije, financijalizacije i patentiranja našeg bogatstva, kao što su: zemlja, tradicionalno i reproduktivno sjeme, stočne i riblje vrste, drveća i šume, voda, atmosfera, i znanje. Pristup njima ne bi trebalo biti determiniran tržištima i novcem. U upotrebi zajedničkih resursa, moramo osigurati realizaciju ljudskih prava i rodnu ravnopravnost, kako bi društvo u cjelini imalo koristi. Također zahtijevamo odgovornost da zajednička bogatstva koristimo održivo, dok istovremeno poštujemo prava majke zemlje. Našim bogatstvima bi se trebalo rukovoditi putem kolektivne, demokratske i društvene kontrole.

Promjena javne politike koja upravlja našom hranom i poljoprivrednim sustavima
Naša borba podrazumijeva promjenu javne politike i vladajućih struktura koji upravljaju našim prehrambenim sustavima – od lokalnog do nacionalnog, evropskog i globalnog nivoa – i delegitimira korporativnu moć. Javne mjere moraju biti koherentne, komplementarne te promovirati i štititi prehrambene sustave i prehrambene kulture. One moraju:
- biti utemeljene na pravu na hranu;
- iskorjenjivati glad i siromaštvo;
- osigurati ispunjenje osnovnih ljudskih potreba;
- doprinositi klimatskoj pravdi – u Evropi i globalno.

Potreban nam je pravni okvir koji:
- garantira stabilne i fer cijene za proizvođače hrane;
- promovira poljoprivredu koja ne uništava prirodnu sredinu;
- vanjske troškove uračunava u cijenu hrane;
- implementira zemljišnu reformu.

Ove mjere bi rezultirale u pojavi većeg broja poljoprivrednika u Evropi. Javne mjere moraju biti dizajnirane uz pomoć društveno odgovornog istraživanja kako bi se postigli naprijed navedeni ciljevi. One mora osigurati da špekulacije hranom budu zabranjene i da se nikakva šteta ne nanese postojećim lokalnim ili regionalnim prehrambenim sustavima i prehrambenim kulturama – dampingom ili otimanjem zemlje u Evropi, osobito u Istočnoj Evropi, ili globalnom Jugu. Težimo novoj poljoprivredi, hrani, sjemenu, energiji i tržišnoj politici za Suverenost hrane u Evropi koji bi bili internacionalno utemeljeni. Ovo osobito mora uključivati:
- drugačiju Zajedničku poljoprivrednu i prehrambenu politiku;
- ukidanje EU Direktive o biogorivima;
- globalno upravljanje internacionalnom poljoprivredom unutar FAO-a a ne unutar WTO.

Pozivamo ljude i socijalne pokrete u Evropi da se, zajedno sa nama, angažiraju u svim našim borbama za preuzimanje kontrole nad našim prehrambenim sustavima i izgrade pokret za suverenost hrane u Evropi odmah!