Sindikat kao glasnogovornik krupnog kapitala

Jagoda Radojčić

Neke od sindikalnih organizacija u telekomunikacijskim tvrtkama što djeluju na području Hrvatske transformirale su se posljednjih godina u glasnogovornike vlastitih korporacija i njihovih partikularnih interesa pa u komunikaciji s nadležnim državnim institucijama dosljedno zastupaju interese vlasnika na štetu države i svih njenih građana. Kada bi država kojim slučajem postupila sukladno njihovim zahtjevima, rezultanta bi, po sto put viđenom obrascu, bila razvidna već za nekoliko mjeseci - bogata multinacionalna korporacija postala bi još bogatija, a milijuni građana i država još siromašniji.

U „Otvorenom pismu HAKOM-u zbog ograničavanja investiranja T-HT i s tim ugrožavanja zaposlenosti u HT-u“ što ga je jučer Hrvatskoj agenciji za poštu i elektroničke komunikacije uputio Republički sindikat radnika Hrvatske, izražava se duboka zabrinutost zbog ograničavanja i onemogućavanja investiranja Hrvatskog Telekoma u kvalitetniju i moderniju infrastrukturu: „Modernija optička telekomunikacijska infrastruktura jamac je kvalitetnijih usluga Hrvatskog Telekoma te zadovoljnijih korisnika i radnika. Zbog nakaradne regulative u ovom trenutku stopirane su investicije od nekoliko stotina milijuna kuna, a ujedno ugrožena radna budućnost više od 1000 sadašnjih radnika Hrvatskog Telekoma. Vašim poimanjem liberalizacije telekomunikacijskog tržišta, uskraćujete građane i gospodarstvo za novu optičku pristupnu mrežu koja omogućuje brzine pristupa internetu za više od 100 Mbit/s te predstavlja najmoderniju elektroničko komunikacijsku infrastrukturu. Uvođenjem ove nove telekomunikacijske mreže koristi su višestruke za potrošače i gospodarstvo, koji novim uslugama popravljaju kvalitetu života i postaju konkurentniji na turbulentnom tržištu“.

Teškoća je kod ovakvih „otvorenih pisama“ što ni uz najbolju volju ne mogu prikriti temeljnu intenciju autora – žarku želju boarda direktora izrečenu kroz usta svojih sindikalaca da im profit naraste do ludila. Optuživati bilo koga izvan poslovodstva filijale Deutsche Telekoma u Hrvatskoj za vlastite poslovne neuspjehe i eventualna otpuštanje radnika je besmisleno. Naime, u identičnim tržišnim uvjetima djeluju i druge telekomunikacijske tvrtke i ostvaruju odlične poslovne rezultate. Ukupni prihodi Grupe T-HT pali su u prvom polugodištu ove godine za 3,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani, neto dobit je smanjena 24,7 posto, kapitalna ulaganja HT-a su smanjena za 52,8 posto, no krivac za to može biti isključivo lokalna uprava koja se, očigledno, nije snašla u novom tržišnom okruženju.

U dijelovima „otvorenog pisma“ sindikata HAKOM-u naslućuje se i žal za prošlim vremenima u kojima je T-HT - hrvatska filijala Deutsche Telekoma, bila monopolist na hrvatskom tržištu koji je samostalno određivao cijene i derao kako je koga stigao. „Zabrinjavajuće je da nakon više od šest godina Agencija i nadalje luta u liberalizaciji telekomunikacijskih usluga, te donosi odluke koje samo potvrđuje nepostojanje strategije i regulatornog okvira koji bi trebao na ispravan način poticati ulaganja u daljnji razvoj telekomunikacija. Vašim sadašnjim promišljanjem, koje nema logike s poticanjem poduzetničkog ulaganja i normalnim promišljanjem gospodarskog poslovanja, HT bi trebao investirati stotine milijuna kuna u gradnju nove optičke mreže i pritom još subvencionirati troškove korištenja te infrastrukture u korist drugih operatora“, navodi se u sindikalnom „otvorenom pismu“.

Osim što Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije u ovom sazivu konačno radi ono što joj i jeste temeljni posao – osigurava uvjete za ravnopravnu tržišnu utakmicu i konkurentske uvjete svim operaterima, štiti interese korisnika, potiče rast investicija i inovacija, HAKOM se ozbiljno uhvatio u koštac i s reguliranjem telekomunikacijskog tržišta. Za dosadašnji rad zaslužuje otvoreno priznanje. Ali kako ostvariti ciljeve zbog kojih, uostalom, i postoji, a da pri tom ne dira u monopole i ne našteti donedavnom monopolistu? I tu dolazimo do suštinskog problema: Agencija je, recimo, svojim odlukama ograničila T-HT-u spajanje korisnika na optičke pristupne mreže na 1.000 korisnika po županiji, ukoliko je ne ponude na korištenje drugim operatorima po istim načelima kakva vrijede za postojeće (fizičke) mreže. A to je ono što hrvatska filijala Deutsche Telekoma nikako ne želi - ponuditi optičke pristupne mreže drugim operatorima po istim načelima. Oni zapravo žele nastaviti poslovati bez konkurencije. Oni žarko žele zadržati monopol. Državna agencija koja im to ne dozvoljava, automatski „ograničava investiranje u Hrvatsku“ te je kao takva „odgovorna na pad zaposlenosti u HT-u“. Da je takva konstatacija izrečena s neke političke govornice, kategorizirali bi je kao „lupetanje“. Ovako, to je samo još jedan loš pokušaj uprave hrvatska filijala Deutsche Telekoma da alternativnim, „sindikalnim“ sredstvima pokuša zadržati svoj monopolistički položaj. Srećom po građane Hrvatske, ne glavinja Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije već uprava hrvatske filijale Deutshe Telekoma koja se očigledno nije snašla u novonastalim tržišnim uvjetima.